Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević najavio je da će saopštiti javnosti detalje kako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dobio kredit od grčke Pireus banke da bi trgovao akcijama Prve banke i zaradio milione. U pitanju je kredit koji je Đukanovićeva firma pod veoma sumnjivim okolnostima dobila u ljeto 2007. godine, a postojale su informacije da je glavnu ulogu u odobravanju kredita imao upravo Knežević, koji je bio u bliskim poslovnim odnosima sa Pireus bankom. Na pitanje jednog od korisnika društvene mreže Instagram hoće li otkriti kako je londonska filijala Pireus banke dala kredit Đukanoviću, Knežević je na svom instagram nalogu napisao da će to uraditi.
– Milo je sposoban poslovan čovjek, veliki političar, veliki zavodnik, veliki lider, veliki kum, on je stvarno najbolji, mi mu nismo ni do koljena – napisao je Knežević.
Knežević je na svom instagram profilu objavio novi set fotografija među kojima je i jedna sa natpisom „Dodim Katniću”.
„Streknuo sam kad su mi javili, samo se bojim da neće biti tamo kad se VRNEM”, napisao je Knežević ispod fotografije odgovarajući na najavu raspisivanja potjernice.
„Dan” je juče postavio pitanje Kneževiću šta zna o tome kako je Đukanović dobio kredit 2007. godine, na koje nismo dobili odgovor. Ranije juče isto pitanje postavio mu je i korisnik Instagrama Marko Begović, koji je konsultant za međunarodne odnose.
Nakon prvog povlačenja sa državne funkcije, krajem 2006. godine, Đukanović je čvrsto odlučio da počne privatni biznis. Formirao je nekoliko firmi, a milionske zarade ostvario je preko preduzeća Kapital invest. Sredinom 2007. godine Đukanović je kupio sedam odsto akcija Prve banke zahvaljujući kreditu od, kako se tada pričalo, neimenovane banke iz Velike Britanije. Tek kasnije će se ispostaviti da je to londonska filijala Pireus banke. Imajući u vidu javne proteste i pozive da se ispita odakle Đukanoviću novac, Uprava za sprečavanje pranja novca 19. avgusta 2007. godine objavila je saopštenje, u kome je navedeno kako je provjerom u Velikoj Britaniji navodno ustanovila kako u vezi Đukanovićevog kredita ništa nije sporno. Kako se došlo do tog zaključka nije poznato, a MANS-u je onda onemogućen pristup informacijama u posjedu uprave o Đukanovićevom kreditnom zaduženju.
Ipak, ta uprava u avgustu 2007. godine, čak i da je imala volju da ispita kako je došlo do odluke da Đukanovićevoj kompaniji bude odbren kreidit, nije mogla imati potpuni uvid u dokumenta o ovoj transakciji. Ugovor o zalogu između Đukanovićevog Kapital investa i anonimne banke iz Velike Britanije, zapravo londonske filijale grčke Pireus banke, prijavljen je tek dva mjeseca kasnije Registru zaloga Privrednog suda u Podgorici.
Naime, u prijavi zaloga R-07101100027 od 11. oktobra 2007. godine pisalo je kako Kapital invest, kao zalogodavac, zalaže 8.000 akcija u Prvoj banci po nominalnoj cijeni od 127,82 eura. Kredit je odobrila londonska banka a da pritom Kapital invest nije imao ikakve bilanse, tek je bila osnovana i nije imala neku imovinu. Dakle, hronologija događaja ukazuje da je Đukanović najprije dobio kredit u julu „garantujući” banci akcijama koje još nije ni bio kupio, zatim je u avgustu kupio akcije koje je založio tek u oktobru 2007. godine.
Interesantno je da su u ta tri mjeseca cijene akcija Prve banke vrtoglavo skočile, a 11. oktobra 2007. godine vrijedile su čitavih 867 eura po akciji. Đukanović je baš tog dana svojih 8.000 akcija (tržišna vrijednost 6.936.000 eura) stavio kod Pireus banke u zalog po staroj cijeni od svega 127,82 eura, što znači da je njihova nominalna vrijednost iznosila 1.022.560 eura. Za samo tri mjeseca Đukanović je zaradio praktično šest miliona eura, odnosno 5.913.000 eura.
Đukanović je 3. avgusta 2007. godine kupio 11.657 akcija Prve banke, ali u ugovoru o zalogu od 11. oktobra 2007. godine navodi se da je Kapital invest filijali Pireus banke založio svega 8.000 akcija. Zato se i postavlja pitanje kako je, odnosno čime kupljeno preostalih 3.657 akcija, a na to pitanje do danas nije odgovoreno.
Što se Đukanovića tiče, on nikada nije u javnosti priznao da je milionski kredit uzeo od filijale Pireus banke, već je govorio kako se zadužio kod „jedne inostrane banke”.
Specijalno državno tužilaštvo naredilo je ranije hapšenje vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića. Inače, Knežević se trenutno ne nalazi u Crnoj Gori, a nedavno je Centralna banka Crne Gore uvela privremenu upravu u Atlas banci zbog sumnje da je pronevjereno više od pola milijarde eura.
Po nalogu državnog tužilaštva, uhapšena su još dva Kneževićeva bliska saradnika – Đorđe Đurđić i Marko Nikolić. Prije dva dana uhapšena je i službenica banke Biljana Bašović. Nakon njenog hapšenja iz Atlas grupe su saopštili da očekuju da specijalni državni tužilac prestane da teroriše zaposlene.
Specijalno policijsko odjeljenje podnijelo je zbog nelegalnog pribavljanja više od pola milijarde eura krivične prijave protiv 174 fizička i pravna lica, a među osumnjičenima je i šest bivših i sadašnjih službenika Atlas banke.
U istrazi je otvoreno i pitanje da li je Centralna banka Crne Gore imala nadležnost da ranije reaguje i spriječi izvršenje tog krivičnog djela, tako da će se odgovorni tražiti i u njihovim redovima. Knežević je optužio tužilaštvo i Centralnu banku da hoće da unište njegove banke
M.V.

---

Šef režima između katedre za istoriju i afere „Kum”
Najnovija afera u vezi sa javnim tvrdnjama nezakonitog finansiranja vladajuće stranke je samog Đukanovića zatekla u fazi njegovih javnih elaboracija o ulozi komita u crnogorskoj istoriji, ocjenjuje predsjednik Demosa Miodrag Lekić.
– Sada se postavlja pitanje da li će predsjednik vladajuće partije udostojiti javnost makar izjave kojom bi objasnio – da li je njegova partija suprotno zakonu finansirana od jednog bankara, koji to javno tvrdi i koji je, kao što je šire poznato, bio poslovni partner Đukanovića i njegove vlasti u više velikih i zajedničkih investicionih poduhvata – navodi Lekić.
On kaže da je, iako je uočljivo da režimski mediji prema uputstvima svojih šefova iz vlasti, zaobilaze najnoviju aferu „Kum”, evidentno da je prema elementarnim pravilima demokratije Đukanović već bio dužan da se javno izjasni.
– Da sve objasni domaćoj javnost i međunarodnim adresama. Posebno EU, koja namjerava – a u to još pokušavamo vjerovati – da materiju iz poglavlja 23 i 24 tretira na ozbiljan način – poručuje Lekić.
Ocjenjuje da će ishod ovog pitanja kao i druga koja čekaju političke rasplete ubrzo pokazati što nas čeka ove godine.
– Da li će ova godina biti godina ozbiljnog pokušaja demokratskih reformi, odnosno bitka za bolju budućnost zemlje i građana. Ili će kao u prošloj godini to biti bitka za bolju prošlost sa primarno manipulatorskim, politički prizemnim ciljevima održavanja vlasti – saopštio je Lekić.


Agencija i tužilaštvo ćute
Sedmicu nakon izjave predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića da je u dogovoru sa liderom DPS-a Milom Đukanovićem i bivšim gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Stijepovićem finansirao kampanju te partije za podgoričke izbore, Agencija za sprečavanje korupcije i Državno tužilaštvo još se ne oglašavaju. Kako je prenijela TV „Vijesti”, nema odgovora iz tih institucija na tvrdnje Kneževića pa je ovaj slučaj vratio u fokus važno pitanje kako se u Crnoj Gori finansiraju političke partije. Iz MANS-a su istakli da ih ovo ne iznenađuje i da nema raspleta ni u slučaju spornih donacija DPS-u iz podgoričkog naselja Vrela ribnička, o čemu se pričalo prošle godine.